Srpska Burgonja
Jedno od vinogorja uže Srbije, čije vino simbolizuje čitavo područje, jeste Župa sa svojim malim, ali veoma lepim gradom Aleksandrovcem. Za Župu kao vinogradarsko područje u našoj zemlji se s pravom može reći da je to Srpska Burgonja. Župsko crno vino i župska ružica veoma uspešno prezentuju Srbiju, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
Župsko crveno vino je zatvoreno crvene-rubin boje sa oko 13% vol. alkohola, 4-5 g/l ukupnih kiselina i oko 25 g/l ekstrata bez šećera, na ukusu je puno, harmonično i veoma prijatno.
Harizma – Aleksandrović
Drugi tip vina sa ovog područja jeste župska ružica, takođe, lepe rubin boje, sa oko 12,5 % vol. alkohola i veoma prijatnog ukusa zbog kog je na tržištu veoma cenjena i tražena. I jedan i drugi tip vina se spravljaju od sorte prokupac.
Budimir Vinarija
U novije vreme se u ovom području uvode sorte za kvalitetna crna vina kao što su: game, crni burgundac, kaberne i merlo. Ovo su vina relativno jaka, sadrže oko 13% vol. alkohola, a neka i više, 5-6 g/l ukupnih kiselina, imaju intenzivnu crvenu boju, bogata su u ekstaktu, na ukusu su harmonična i veoma prijatna za piće.
Pored crnih vina, u Župi se proizvode i veoma dobra bela vina od sorti: italijanski rizling, semijom i žilavka. I ova su vina dosta jaka, sa bojom koja od zelenkaste prelazi u nijansu žute, ćilibarske boje, po ukusu su pitka i veoma prijatna.
Sa sličnim karakteristikama su i vina sa područja Kruševca, Varvarina i Trstenika. Pošto se neposredno naslanja na Župsko vinogorje, ovo se područje smatra kao prošireno Župsko vinogorje.
Crna vina prijatnog ukusa
Idući dalje, dolinom reke Morave, od Stalaća prema Nišu nailazimo na Aleksinačko i Niško vinogradarsko područje. Ovde se proizvodi pretežno belo stono vino, poznato kao ,,plemenka“. Ustvari, ovo vino ne potiče od istoimene sorte grožđa, već je to doista ustaljeni tip vina koji se spravlja od prokupca i plovdine. To je MATEJEVAC vino sa 11-12% vol. alkohola i 4-5 g/l ukupnih kiselina, sa bojom koja često ima jedva primetnu nijansu crvenkaste, odnosno bakarne boje, na ukusu je prijatno, obično se pije u mešavini sa sodom kao ,,špricer“.
Na području Niša ima više manjih vinogradarskih centara poznatih po svojim vinima kao što su okolina Matejevca, Malče, Kamenice, a naročito Sićeva.
Istočno od Niša nalazi se Knjaževačko vinogorje poznato po svojim vinima kako crvenim tako i belim, kvalitetnim i običnim stonim vinima. Knjaževačko crno vino od sorti game i crni burgundac, zatim vino ružica pod imenom ,,muskat hamburg“ su dobro poznati na tržištu. To su vina sa veoma dobrom bojom, izraženim sortnim bukeom i veoma prijatnog ukusa.
Vrhunska krajinska vina
U pogledu kvaliteta ništa manje ne zaostaju ni bela vina od sorti: italijanski rizling, semijom, sovinjon. Među ovim vinima naročito zapaženo vino je ,,dubravka“.
Rajačke pimnice
Prema istoku, dolinom reke Timok, nastavlja se područje Zaječarskog vinogorja koje dalje prelazi u Krajinsko vinogorje, jedno od veoma poznatih u našoj zemlji.
Oslanjajući se na bogatu tradiciju u prošlosti, krajinska vina su stekla visoki renome koji i danas drži na tržištu. Sa Negotinom, kao centrom ovog velikog područja, treba pomenuti i druga, manja po obimu, ali veoma značajna, kao što su u okolini Rogljeva i Rajca, zatim ona pored Dunava oko Mihajlovca i Kladova. Teško je reći koje je vino od kog bolje iz ovog prostranog područja.
Među krajinskim vinima veliki renome su stekla crna vina od sorti: prokupac, game i crni burgundac. Za obezbeđenje dobre boje ovih vina na ovom području se gaji sorta začinak, kao bojadiser. Ova su vina sa 12% vol. alkohola, 5-6 g/l ukupnih kiselina. Imaju vrlo dobru, intenzi- vno crvenu boju, bogata su u ekstaktu, prijatnog su ukusa i bukea. Jedno od ovih vina nosi naziv ,,Hajduk Veljko“, kao uspomenu na velikog junaka ovoga kraja. Ni bela vina ovog vinogorja ne zaostaju mnogo iza crnih. Do skoro se među ovim vinima isticalo vino od sorte bagrina, zlatno žute boje i karakterističnog bukea.
Međutim, danas manje ima ovog krajinskog vina, ono se, uglavnom, još zadržalo na području Rogljeva i Rajca. Umesto bagrine došla su vina od italijanskog rizlinga, semijona i sovinjona kao kvalitetna i smederevke kao stono vino. I jedna i druga vina su veoma tražena na tržištu.
Pored crnih i belih vina u Krajini se proizvode vina tipa ružice po kojima je ovo područje veoma poznato. To su vina otvorene do zatvorene rubin boje sa oko 11% vol. alkohola i oko 5 g/l ukupnih kiselina, harmoničnog ukusa, veoma prijatna za piće.
Poznata vina od Prokupca
Jugozapadno od Niša sa leve strane reke Južna Morava, prostiru se vinogradi topličkog vinogorja sa gradom Prokupljem. I ovde se proizvode bela, crna i ružičasta vina, uglavnom stona, jačine od 11-12%vol. alkohola, 4,5-5 g/l ukupnih kiselina, harmonična i prijatna za piće.
Uz Južnu Moravu sa njene desne strane, prostiru se vinogorja Vlasotinačkog, Leskovačkog i Vranjskog vinogorja. I na ovom području se proizvode belo stono vino tipa plemenka, slično onome sa teritorije Niškog vinogorja. Za ovo područje je karakteristično relativno veliko učešće sorte plovdine koja, zajedno sa prokupcem dominira u proizvodnji vina. Iako vino plemenka ima veliki broj ljubitelja, u novije vreme ga potiskuju vina boljeg kvaliteta od sorte italijanski rizling, semijon i sovinjon. U pogledu proizvodnje crnih vina više se ističe Vlasotince sa jednim tipom poznatim pod imenom „grom“. To je vino sa visokim sadržajem alkohola, jako zatvorenom crvenom bojom, nešto nižim kvalitetom, ali bogato u ekstraktu, na ukusu je puno i pitko. Za proizvodnju kvalitetnih crnih vina zastupljene su i kvalitetne sorte: burgundac, game i merlo.
Jedan deo grožđa od crnih sorti se koristi za proizvodnju veoma dobrih vina tipa ružice. Na Kosovu u podnožju velikih planinskih masiva Šare, Koritnika, Paštrika, Prokletija i Žleba, na blago valovitim terenima prostiru se vinogradi.
Izvanredan kvalitet vina – vreme je za naša vina
U okolini drevnog grada Prizrena, prestonice Cara Dušana, manastira Dečani, Orahovca, Suve Reke, Male Kruše, Đakovice i Peći proizvode se vina izvanrednog kvaliteta. Na ovom području može se sa pravom reći da naša domaća sorta prokupac daje najbolja crna vina. Grožđe bogato šećerom, jedro i zdravo, daje crno vino jačine od 12-13% vol. alkohola, bogato je u ekstraktu, dobro obojeno, na ukusu harmonično i veoma pitko.
Pored prokupca na ovom području se proizvode veoma dobra crna vina i od kvalitetnih sorti game, crni burgundac, merlo i kaberne. To su, uglavnom, jača vina sa oko 13% vol. alkohola i oko 5 g/l ukupnih kiselina, bogata u ekstraktu lepe zatvoreno crvene boje izraženim sortnim bukeom i pitkošću. Među crnim vinima ovog područja vrlo je poznat „Kosovski božur“.
Od belih vina proizvode se vina od sorti smederevka za belo stono vino, a italijanski rizling, semijom, žilavka i moslavac za kvalitetna bela vina. I ovo su vina, kao i crna, veoma dobrog kvaliteta.
Zapažena proizvodnja vina
Vojvodina sa svojom Fruškom gorom u Sremu, Subotičko – Horgoškom peščarom u Bačkoj i Južnim Banatom predstavlja područje sa veoma zapaženom proizvo dnjom vina u Srbiji. Vina sa Fruške gore su bila poznata još u rimsko doba za vreme cara Probusa 276-282, a danas ona sigurno nadahnjuju veseli i živahni duh Sremaca, kao što su nekada davale inspiracije našim nezaboravnim pesnicima iz ovoga kraja.
Među tim belim vinima Fruške gore naročitu pažnju zaslužuju vina: italijanski rizling i traminac. Maslinastozelene boje, sa 12-13%vol. alkohola i 6,5-7,5 g/l ukupnih kiselina, uz to bogata u ekstraktu i sa izvanrednim bukeom, ova vina spadaju u red visoko kvalitetnih i veoma cenjenih vina. Ne zaostaju mnogo i ostali tipovi iz grupe kvalitetnih vina kao što su sorte: semijon, sovinjom, beli burgundac, zeleni silvanac, bovije.
Od stonih belih vina veoma je zapažen tip vina plemenka. Za razliku od istoimenih vina u Južnoj Srbiji, fruškogorska plemenka se spravlja od sorti: crvena slankamenka ili plovdina, zatim buvije i šasla bela i crvena. Vina ovog tipa su laka, pitka i veoma prijatna na ukusu, sa 10,5 do 11,5% vol. alkohola i oko 5 g/l ukupnih kiselina. Fruška gora daje dobra i crna vina kao što su ona od sorti: crni burgundac, game, frankovka i drugo. Iako se proizvode manje od belih ova se vina odlikuju veoma dobrim kvalitetom.
Za ovo područje je karakteristična proizvodnja malih količina specijalnih vina kao što su karlovački bermet i fruškogorski biser.
U najsevernijem delu Vojvodine u Bačkoj, duž granice sa Republikom Mađarskom prostiru se Subotičko – Horgoška peščara sa vinogradima na živom pesku. Na ovom području se proizvode više bela, a manje crna vina sa nešto ružice. Od belih – kevedinka, crvena slankamenka, beli medenac i bakator. To su vina sa 10,5-11,5%vol. alkohola i 5-6 g/l ukupnih kiselina. Na ukusu su laka jer su dosta siromašna u ekstraktu, ali i kao takva ona imaju svoje ljubitelje.
U novije vreme ona sve više ustupaju mesto vinima boljeg kvaliteta od sorti italijanski rizling, ezer jo, zeleni veltlinac i muskat otonel. Ovo su vina sa 11-12,5%vol. alkohola i 5-6 g/l ukupnih kiselina veoma prijatna za piće. Među njima je čuveno poznato vino pod imenom „ciganj baro“.
U nešto manjoj meri se proizvode i crna vina od sorte kadarka, crni burgundac i frankovka. To su veoma dobra vina, sa umerenim sadržajem alkohola i vrlo su pitka.
Sa ovog područja su zapažena vina tipa ružice, kao laka i veoma prijatna za piće.
No comments:
Post a Comment